GHG (Greenhouse Gas) protokol predstavlja globalno prepoznatljiv standard za merenje, upravljanje i izveštavanje o emisijama gasova staklene bašte. Ovaj protokol se koristi kako bi se preduzećima i organizacijama, gradovima i državama, omogućilo da prate svoj uticaj na klimatske promene, usvajajući smernice i procedure koje osiguravaju smanjenje negativnih efekata emisija.
Ciljevi GHG protokola uključuju poboljšanje transparentnosti i tačnosti podataka o emisijama, smanjenje negativnog uticaja na životnu sredinu i konkretne korake koje treba preduzimati sa ciljem smanjenja emisija.
Širi obim mera za smanjenje emisija
Na globalnom nivou, GHG protokol je deo zajedničkih napora koje međunarodne organizacije i institucije, države i kompanije preduzimaju za smanjenje emisija i ublažavanju posledica klimatskih promena.
Najpoznatiji sporazum u ovoj oblasti je Pariski sporazum, postignut 2015. godine pod okriljem Ujedinjenih nacija, koji ima za cilj da ograniči globalno zagrevanje na ispod 2°C u odnosu na predindustrijske nivoe, sa težnjom da se temperatura zadrži na ispod 1.5°C. Zemlje potpisnice, uključujući Srbiju, obavezale su se da postave ambiciozne ciljeve za smanjenje emisija i redovno izveštavaju o napretku.
Još jedna ključna organizacija u ovoj borbi je Međunarodna agencija za energiju (IEA), koja promoviše upotrebu čiste energije i pruža smernice za prelazak na obnovljive izvore energije. Pored toga, Svetska banka kroz različite inicijative finansira projekte koji doprinose smanjenju emisija i prelasku na održive izvore energije u zemljama u razvoju.
Evropska unija (EU) je takođe je veoma aktivnna u borbe protiv globalnog zagrevanja, sa ambicioznim ciljem da do 2050. godine postane prvi klimatski neutralan kontinent. Evropski zeleni dogovor (Green Deal) je ključna politika koja obuhvata mere za smanjenje emisija, prelazak na čistu energiju, ulaganje u održivu poljoprivredu i zaštitu biodiverziteta.
Sve ove međunarodne inicijative ukazuju na važnost zajedničkog delovanja na globalnom nivou kako bi se obuzdale klimatske promene i smanjili štetni uticaji na životnu sredinu.
Značaj standarda ISO 14064
Standard ISO 14064 je posebno značajan jer omogućava preduzećima i organizacijama da razviju strategije za smanjenje emisija, uzimajući u obzir svoje specifične potrebe i okolnosti. Daje im smernice kako da izmere, upravljaju i izveštavaju o emisijama, uz stroge procedure koje obezbeđuju transparentnost i verodostojnost podataka.
Na ovaj način kompanije mogu implementirati energetski efikasnije procese, preći na obnovljive izvore energije, smanjiti otpad i razviti održivije prakse proizvodnje. Uvođenje ovog standarda omogućava i bolju prepoznatljivost poslovnih subjekata na širem regionalnom pa i globalnom nivou.
Šta definiše GHG protokol
GHG protokol definiše tri obima emisija, čime pokriva sve direktne i indirektne emisije povezane sa organizacijom. Direktne emisije (Scope 1) uključuju emisije koje nastaju iz sopstvenih izvora, kao što su postrojenja i vozila. Indirektne emisije (Scope 2) odnose se na potrošnju energije, dok su emisije u trećem obimu (Scope 3) povezane sa lancem snabdevanja i korišćenjem proizvoda.
Primena ovog protokola omogućava tačno kvantifikovanje emisije gasova staklene bašte. Ključni je alat koji pomaže u identifikaciji glavnih izvora emisija i fokusiranju napora na kritične tačke za smanjenje emisija.
Ko treba da primenjuje GHG protokol
GHG protokol je razvijen i prvi put usvojen 1998. godine kao rezultat saradnje između Svetskog saveta za poslovanje za održivi razvoj (WBCSD) i Svetskog instituta za resurse (WRI). Prvo izdanje GHG protokola objavljeno je 2001. godine, a od tada je postalo globalno prepoznat standard za merenje i upravljanje emisijama gasova staklene bašte.
Protokol je proširen i unapređen kroz nekoliko revizija, kako bi odgovorio na promene u oblasti klimatskih promena i potrebe za većom preciznošću i transparentnošću.
Njegova primena je posebno važna za korporacije, kompanije i preduzeća naročito iz sektora industrije, energetike, poljoprivrede i transporta.
Vlade i državne institucije koriste GHG protokol za praćenje nacionalnih emisija, postavljanje klimatskih politika i ispunjavanje međunarodnih obaveza.
Protokol motiviše neprofitne i nevladine organizacije da zastupaju politike koje podržavaju smanjenje emisija gasova staklene bašte, kako na globalnom tako i na lokalnom nivou.
Svoju ulogu imaju i akreditovane revizorske kuće koje verifikuju dobijene podatke o emisijama, osiguravajući da budu u skladu sa standardima GHG protokola i međunarodnim regulativama.
Srbija u borbi protiv klimatskih promena
Srbija, kao potpisnica Pariskog sporazuma, intenzivno preduzima korake ka smanjenju emisija gasova staklene bašte i prelasku na održive izvore energije. Usvojen je Nacionalni plan za klimatske promene koji obuhvata mere za smanjenje emisija i prilagođavanje klimatskim promenama. Pored toga, sve veći broj preduzeća u Srbiji uvodi standarde poput ISO 14064 kako bi pratili i smanjili svoj ekološki otisak.
Važno je napomenuti da je borba protiv klimatskih promena za Srbiju od strateškog značaja, ne samo zbog ekoloških, već i ekonomskih razloga. Uvođenje standarda poput ISO 14064 i primena GHG protokola omogućavaju srpskoj privredi da postane konkurentnija na širem tržištu.
Pprelazak na čistu energiju i održive resurse može smanjiti zavisnost od fosilnih goriva i poboljšati energetsku sigurnost zemlje. Put do toga nije lak jer zahteva velika tehnička i finansijska ulaganja, ali je važan za zdraviju i čistiju životnu sredinu.
